Initaneti
Ina ua pule Franco
Francoism' Sepania
I le senituri lona 1939, o Sepania i lalo o le pulega a Francisco Franco mai le 1975 i le XNUMX, o se pulega e taʻua o le 'Francoism'. I lenei vaitau, na tuʻuina atu ai e General Franco o ia lava e faʻamalosia lana pulega i luga o Sepania ma avea ai Sepania ma malo faʻasao ma pule.
aganuu
I le taimi o le pulega a Franco, na mafatia ai Sepania i se tapulaʻa faʻaleaganuʻu na sauaina ai tusiata, tusitala ma isi tagata foafoa. E ui o le faʻasalaga o se vaega taua o le sauniuniga a Franco, ae o le puleaina o le auai o tagatanuu i gaoioiga faʻafiafia na matua faʻamalosia ai le masani. Sa tatau i le au fai ata tifaga Sipaniolo ona tuʻuina atu a latou ata i se iloiloga aʻo leʻi faʻasaʻolotoina, lea na mafua ai ona taʻutaʻua e le tagata lava ia.
Faiga Faʻapolokiki
Na faʻaaogaina foi e Franco se faiga faʻavae faʻasaʻolotoga, faʻatasi ai ma vaega faʻapolokiki ma faʻalapotopotoga faʻasaina, ma na o le tasi le faʻalapotopotoga o le galulue faʻatasi ma le pulega Franco e taʻua o le Falange Faʻa-Sepania Faʻaleaganuʻu ma le National Syndicalist Offensive Boards na faʻatagaina. O sui o nei faalapotopotoga faapolokiki sa tetee i le pulega sa faafalepuipuiina ma fasiotia.
Economy
I se tulaga tau tamaoaiga, o le pulega Franco na faaitiitia ai le matafaioi a le setete i le tamaoaiga, faaitiitia lafoga mo e ona fanua ma siitia le tuputupu ae e ala i turisi ma le vaega o alamanuia. O le faʻatoʻilaloina o pisinisi fou, nofoaafi, atinaʻe o taulaga ma alatele, na saofagā tele i le tamaoaiga Sipaniolo. Sa tausia foi inisiua le leai o ni galuega e faʻaitiitia ai nisi o faʻafitauli tau tamaoaiga i Sepania.
Legacy
O le amataga o le olaga ma le manatua o Franco o le a tumau pea finauga ma fevaevaeaʻi mo le tele o tagata Spaniards. E ui lava i Granada o loʻo i ai maa faamanatu Franco o loʻo i ai nei (La Cumbre Alhambra, Club Deportivo Riosellano, Torre del Omemee, ma isi), o le talatuu faʻapolokiki, tamaoaiga ma aganuu e tuʻu ai se faʻailoga loloto i Sepania.
Aotelega
- Faʻatoʻaga: Farani na fa'atulafonoina ai le fa'atupu fa'aleaganu'u o tagata, ma sa i ai fa'asalaga a'o le'i fa'aalia ata.
- Faiga faaupufai: Na fa'asaina e Falani vaega fa'apolokiki ma na'o se fa'alapotopotoga e tasi na te fa'atagaina e pule.
- Tamaoaiga: Farani faʻaititia le matafaioi a le setete i le tamaoaiga, aʻo faʻalauiloaina tagata tafafao maimoa ma le vaega o alamanuia.
- Talatuu: Na tuua e Farani se faailoga tumau i aganuu ma faiga faaupufai a Sepania.
Falaniko
Fuaitau Ta'uta'ua e Aoteleina ai le Fa'atonu a Francisco Franco
Mo le silia ma le fasefulu tausaga na pulea ai e le pulega a Francisco Franco ia Sepania ma fausia ai le talafaasolopito o le atunuu i le tele o fuaitau manatua pea.
O nisi nei o ana upusii sili ona lauiloa:
- “Tasi le Vaegaau, Tasi le Ekalesia, Tasi le Puna o Faamatalaga”. O lenei fuaitau lauiloa na fofogaina e Franco i le taimi o se faatalanoaga i le 1938.
- “E le gata le mamalu...ma le mamalu o le atunuu”. O se tasi lea o le tele o fasifuaitau na faʻaaogaina e Franco e faʻamatala ai le autu o lana vaʻaiga o Sepania na ia manaʻo e fausia.
- "O Sepania e sili atu nai lo se teritori fa'afanua". O lenei fuaiupu o loʻo faʻaputuina ai le vaʻaiga faʻa-atunuu ma le mitamita o Franco e uiga i ona tagata ma a latou aganuu.
- "E manaʻomia le lototele e manumalo ai, ae sili atu le faʻatumauina o le manumalo." O lenei fuaitau sa taua tele ia Franco, talu ai na atagia ai lona filosofia o le malo, e tusa ai ma le tausia o le poloaiga o le ki lea i le atinae ma le alualu i luma o Sepania.
- "O le faatemokalasi o le sili ona leaga o faiga faʻavae, seʻi vagana ai isi mea uma." O se tasi lea o fuaitau na mafua ai le tele o feeseeseaiga i le taimi o le pulega a Franco, talu ai na vaʻaia e le toʻatele o se auala e faʻamaonia ai le pule pule a le pulega.
O nei fuaitau o se ata o tulaga taua ma mataupu faavae na lagolagoina le malo o Francisco Franco. O i latou foi o se faamanatu o le talafaasolopito o Sepania ma le auala na aafia ai e le pule malosi.
Ina ua pule Franco
O Francisco Franco o se tasi o taitai sili ona taua o Sepania. Na ia amataina se vaitaimi umi o le pule malosi a Sepania lea na amata mai i le 1939 seia oo i lona maliu i le 1975. I le toeitiiti atoa le 4 tausaga o le pulega, na ausia ai e Franco ni suiga tetele i le aganuu ma le tamaoaiga o Sepania. O nisi nei o mea na ausia e Franco ina ua ia pulea:
Suiga o le Tamaoaiga
- Toe fa'afouina o le faatoaga: O fa'ato'aga o le vaega na sili ona fa'amanuiaina mai le tamaoaiga o le Francoist. O galuega tetele na faia e fesoasoani ai i le au faifaato'aga ma fa'alauiloa auala fou faufale. Na fesoasoani lea i le faʻateleina o seleselega ma faʻamalosia le tamaoaiga.
- fa'aosofiaga mo alamanuia: Na malamalama Franco, ina ia mafai ona agai i luma le tamaoaiga, e manaʻomia le tele o faʻaosofiaga mo pisinisi. Na faʻatagaina ai le saʻolotoga faʻapisinisi sili atu, faʻaititia lafoga, ma faʻamalosia le tuputupu aʻe o pisinisi fou.
- Fa'aleleia o galuega tetele: Na talia foi e Franco le faʻafouina o atinaʻe a Sepania. Na fausia auala tetele, toe faaleleia auala, fausia nofoaafi, ma uafu.
Suiga Fa'aagafesootai
- Fa'amalosia o le fa'asinomaga Sipaniolo: Na faʻaaoga foʻi e Franco lana taʻitaʻiga e faʻamalosia ai lagona faʻale-atunuu o le Sipaniolo. Na ausia lenei mea e ala i le tuʻuina atu o se numera tele o faʻailoga a le atunuʻu ma faʻataʻitaʻiga tautala. Na maua ai e le Sipaniolo se lagona o le lotogatasi lea na tumau e oo mai i le aso.
- Ave'esea tulaga fa'apolokiki mata'utia: i le taimi o le malo o Franco, o gaoioiga e faatatau i anarchism ma communism sa faasaina. O lenei mea na faʻaitiitia ai le lamatiaga o se isi osofaʻiga a le militeri poʻo se isi feeseeseaiga faʻale-malo e pei o le 30s.
- Fa'aleleia le va ma le Ekalesia Katoliko: Na faavaeina e Franco se sootaga vavalalata ma le Ekalesia Katoliko Roma. O lenei mea na mafai ai ona sili atu le autasi i le va o tagata Katoliko i Sepania ma atili ai ona latou taaʻina i le olaga faapolotiki.
O Francisco Franco o se tasi o taitai sili ona taua o Sepania. I le taimi o lana faigamalo, na ia ausia ai suiga tetele i le tamaoaiga, aganuu, ma sootaga i le va o Sepania ma le lalolagi atoa. O le malo o Franco na matua aʻafia ai le ala o le talafaasolopito o Sepania mai se vaaiga tau tamaoaiga, agafesootai, ma faaupufai.
O mea o lo'o i totonu o le tusiga e fetaui ma a tatou mataupu faavae o fa'atonuga fa'atonu. O lo'o matou galulue nei e fa'asa'o ma fa'aleleia a matou anotusi i isi gagana.
Afai o oe ose fa'aliliu upu e mafai fo'i ona e tusi mai e galulue fa'atasi ma matou. (Siamani, Sipaniolo, Farani)
Ina ia lipotia se fa'aliliuga sese po'o se fa'aleleia atili, kiliki iinei.